Ramazan

Ramazanske Dove

Klikni: Ramazanske dove




Sadaka je dokaz imana

Zahvalnost pripada Allahu koji vjerniku uvijek pruža priliku za hajr i korisna djela, koji nagrađuje za sadaku i mnogostruko namiruje za nju, koji voli čestite i koji u svome Kitabu kaže: “Nećete ostvaritidobročinstvo sve dok ne budete davali od onoga što vam je najdraže” (Alu Imran, 92. ajet).
Hvala Allahu koji na zahvalnost uzvraća povećanjem: “Ako budete zahvalni, Ja ću vam sigurno povećati” (Ibrahim, 7. ajet).
Neka je salawat na najdarežljivije biće, koje kaže: “Sadaka neće umanjiti imetak”
 
Sadaka donosi velike koristi, zavrijeđuje veliku nagradu i ima golem uticaj. Ona unosi radost u srce i davača i primaoca. Ibrahim, a.s, bi dijelio najbolje što je imao, pa mu je neko rekao kako bi i malo manje bilo dovoljno, a on je odgovorio: “Kako ću od Allaha tražiti najbolje i najvrijednije sa onim što je kod mene najgore i bezvrijedno”
1. Sadaka je dokaz imana.
Ako je sadaka rezultat iskrene želje da se nekome pomogne u ime Allaha, onda je ona dokaz imana. Dolazi od glagola sadaqa što znači potvrditi. Sam Poslanik, s.a.v.s, je rekao: “Sadaka je dokaz”
Imam en-Newewi kaže: “Sadaka znači dokaz koji govori o imanu onoga ko je daje, jer munafik ne daje sadaku zato što je ne shvata vjernički. Onaj ko daje sadaku, on njome dokazuje iskrenost svoga vjerovanja. A Allah najbolje zna”
2. Sadaka je moralna osobina Poslanika, s.a.v.s. 
Od Ibnu Abbasa, r. a, se prenosi da je rekao: “Poslanik, s.a.v.s, je bio najdarežljiviji od ljudi, a najviše je dijelio u ramazanu kad ga je Džibril, a. s, poučavao Kur'anu. Bio bi darežljiviji od plodnog vjetra”
3. Sadaka liječi bolest i otklanja nevolje. 
Među najveće koristi sadake je to što ona može biti uzrok izliječenja bolesnika i što otklanja razne nevolje i iskušenja. Poslanik, s.a.v.s, kaže: “Liječite bolesne sadakom, imetak osiguravajte zekatom, a nevolje otklanjajte dovom”
Enes b. Malik: “Zaista Allah zbog sadake i čuvanja rodbinskih veza, insanu produžava život, štiti od teške smrti i od svega neželjenog i štetnog”
Ibnul Qajjim, r. a, kaže: “Koji ljekar ne posmatra srce bolesnika i njegovo duhovno stanje, i koji bolesnike ne liječi sadakom, taj nije ljekar”
4. Onaj koji daje sadaku dobija nagradu iste vrste. 
O tome govori hadisi kudsi u kojem Allah kaže:”Čovječe dijeli da ti dadnem
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, s.a.vs, rekao: “Ko od mu'mina otkloni neku dunjalučku brigu ili nevolju, Allah će od njega otkloniti brige na kijametskom danu, ko nekome olakša teškoću, Allah će njemu olakšati i na dunjaluku i na akhiretu. Ko pokrije nekome sramotu, Allah će njega pokriti i na dunjaluku i na akhiretu. Allah je robu na pomoći, sve dok rob pomaže svome bratu”
5. Meleki svakodnevno čine dovu za davaoca sadake. 
U hadisu stoji: “Nema dana u kojem robovi osvanu, a da ne siđu dva meleka i jedan od njih govori: “Allahu naknadi onome ko dijeli”, a drugi govori: “Allahu, daj propast onome ko uskraćuje”. 
6. Sadaka uvećava imetak i donosi rizk. 
Allah kaže: “Ko će Allahu dati lijep zajam, pa da mu mnogostruko vrati” (al-Bekare, 245. ajet). Allah takođe kaže: “Šejtan vam samo siromaštvo obećava i razvrat naređuje, a Allah obećava oprost od Njega i veliku dobrotu. Allah je zaista neovisan i sve zna” (al-Bekare, 268. ajet). Ibnul Qajjim kaže: “Allah obećava oprost grijeha i veliku dobrotu tako što će mnogostruko više naknaditi nego što je insan dao, kako na akhiretu tako i na dunjaluku”
Allah kaže i ovo: “Što god da podijelite, On će vam naknaditi, jer On je najbolji opskrbnik” (Sebe', 39. ajet). Komentarišući ovaj ajet, Ibnu Kethir kaže: “Što god da podijelite od onoga što vam je naredio i što vam je dozvoljenim učinio, On će vam to naknaditi povećanjem na dunjaluku, a nagradom na akhiretu”
7. Sadaka briše grijehe i povećava stepene.  
Allah kaže: “Uzmi iz njihova imetka sadaku (zekat), da ih time očistiš i uzdigneš” (at-tawba, 103. ajet). U komentaru ovog ajeta, As-Sa'di kaže: “Da ih očistiš od grijeha i lošeg ponašanja i da ih uzdigneš na veći nivo ponašanja, da čine bolja djela, kako bi im se povećala nagrada na dunjaluku i na akhiretu i kako bi im se povećao imetak”
Poslanik u hadisu kaže: “Sadaka gasi grijehe, kao što voda gasi vatru”
8. Sadaka ublažava srdžbu Gospodara i štiti od teške smrti. 
Od Enesa b. Malika se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Sadaka zaista gasi srdžbu Gospodara i otklanja tešku smrt”
Ebu Umame, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Činjenje dobrih djela štiti od lošeg i teškog kraja, tajna sadaka gasi srdžbu Gospodara, a čuvanje rodbinskih veza produžava život”
9. Sadaka će biti uzrok spasa na sudnjem danu
Allah kaže: “i hranu su davali - mada su je i sami željeli - siromahu i siročetu i sužnju."Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti."I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati i Džennetom i svilom ih za ono što su trpjeli nagraditi”. (al-Insan, 8-12. ajeti).
Ukbe b. Amir, r. a, kaže: “Čuo sam Poslanika, s.a.v.s, kad kaže: “Svaki će čovjek biti u hladu svoje sadake, sve dok se ljudima ne presudi” “Zaštitite se vatre makar sa pola hurme”
“Ako musliman obuče siromašna muslimana, Allah će ga obući odjećom dženneta, ako nahrani  gladnog muslimana, Allah će njega nahraniti plodovima dženneta, ako napoji žednog muslimana, Allah će njega napojiti sa zapečaćenog džennetskog napitka” (et-Tirmizij). 
Ebu Zerr el-Gaffari: “Nikad se na Zemlji ne podijeli sadaka, a da je sedamdeset šejtana ne pokuša spriječiti” ”Ko zna šta hoće i vjeruje u to, taj ne žali truda i žrtve”
 
---------- Posljednja trecina Ramazana-spas od vatre! Posljednja trećina Ramazana je period koji je u hadisima Muhammeda a.s. označen kao '' 'itkun minen niran'', odnosno vrijeme kada Allah dž.š. intenzivnije oslobađa svoje robove od vatre džehennemske. Shodno tome Muhammed a.s. bi tada pojačavao svoj ibadet, više bi učio Kur'an, a posljednje noći Ramazana provodio bi u namazu. U predaji koju bilježi Buharija stoji da bi Poslanik a.s., kada dođe zadnja trećina Ramazana, smotao svoju postelju, noći provodio u ibadetu i budio svoju čeljad radi noćnog namaza. Noćni namaz ''salatut tehedžud'' je bilo nešto što Muhammed a.s. na kraju Ramazana nije propuštao, čak ni onda kada bi bio bolestan. Na rekatima bi dugo učio Kur'an tako da ga je jedne noći Bilal zatekao u namazu pred samo nastupanje sabahskog vremena. Tu praksu nastavili su i ashabi. Tako se prenosi da bi halifa Omer b. Hattab u zadnjoj trećini Ramazana klanjao noćni namaz a kada bi prošlo pola noći budio bi svoju porodicu i govorio ''Namaz, namaz!'' učeći kur'anski ajet ''Naredi čeljadi svojoj da obavlja namaz i ustraj u tome!'' (Taha – 132.). U posljednjoj trećini Ramazana se krije i noć Kadr koja je vrijednija od hiljadu mjeseci (što je period od 83 godine i 4 mjeseca). Upravo zbog vrijednosti noći Kadr Allah dž.š je ovu noć učinio skrivenom. Ono što nam je poznato iz hadisa Muhammeda a.s. jeste da se ona krije u jednoj od neparni noći zadnje trećine Ramazana što je podstrek za muslimana i muslimanku da se dodatno angažuju i pokušaju dosegnuti blagodati ove noći.Jedna od obaveza vezanih za post je i davanje sadekatu-l-fitra . Prenosi se od Ibn Abbasa: Naredio je Poslanik s.a.v.s. zekatu-l-fitr (sadekatu-l-fitr), kao čišćenje za postača, od ružna i bestidna govora, i kao hranu siromaha. Onaj ko ga da prije namaza (bajram-namaza) biće primljen, a ko ga da poslije namaza, on je kao sadaka. (Ebu Davud) Jedne prilike je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio na minberu i izgovorio tri puta Amin. Kada je sišao sa minbera, pitali su ga: Allahov Poslanice, šta predstavlja ono tvoje aminanje na minberu. Na to im Allahov Poslanik, s.a.v..s, rece: došao mi je Dzibril i rekao: Neka je propao svako onaj ko doceka starost svojih roditelja i to ne bude razlog da mu budu oprošteni grijesi, nakon cega sam rekao: amin. Zatim je Dzibril rekao: Neka je propao onaj koji kada se ti Muhammede spomeneš ne donese na tebe salavat, na što sam rekao: amin. Zatim je Dzibril rekao: NEKA JE PROPAO SVAKO ONAJ KO DOCEKA RAMAZAN,A NE BUDE MU OPROSTENO, pa je Muhammed, a.s., na to rekao: amin. Postoji jedna arapska izreka koja kaze: Lejsel-'idu limen lebisel-dzedid innemal-'idu limen ta'atuhu tezid, što znaci Nije bajram ili slavlje onome ko obuce novo odjelo za bajram, nego je slavlje za onoga cija se pokornost Allahu povecala. Rekla je Aisa r.a.: "Prvih dvadest dana (Ramazana) je Poslanik s.a.v.s. mijesao namaz i spavanje, a kada bi doslo zadnjih deset dana, on bi slozio i odlozio svoj ogrtac!" (Prenosi Ahmed). Nije samo Poslanik s.a.v.s. pojacavao ibadet, vec je na to podsticao i svoju celjad, pa se od Aise r.a. takodje prenosi da je Poslanik s.a.v.s. budio svoju celjad radi obavljanja nocnog namaza u zadnjih deset noci Ramazana!" Tom prilikom bi govorio: Rubbe kasijetin fiddun’ja, arijetun jevmel-kijameh – mozda ce neko ko je bogat na dunjaluku, biti siromah (tj. u pogledu dobrih djela) na Sudnjem danu.
 
 

 
5 visitors (19 hits)
Diese Webseite wurde kostenlos mit Homepage-Baukasten.de erstellt. Willst du auch eine eigene Webseite?
Gratis anmelden